Printer Friendly Version Proces pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji @ 6 October 2016 05:37 AM

Republika Srbija potpisala je 29. aprila 2008. godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, koji je stupio na snagu 1. septembra 2013. godine. Ovim Sporazumom Republika Srbija i Evropska unija po prvi put su ušle u fazu odnosa uređenih sveobuhvatnim ugovorom, kojim se potvrđuje perspektiva članstva Srbije u Evropskoj uniji. Republika Srbija podnela je zahtev za prijem u članstvo Evropske unije 22. decembra 2009. godine. Evropski savet doneo je 1. marta 2012. godine odluku da Srbiji dodeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji dok je 28. juna 2013. godine doneo odluku da se otvore pristupni pregovori sa Republikom Srbijom.


Tok pristupnih pregovora


Opšta pozicija Evropske unije (EU) o pristupnim pregovorima R. Srbije usvojena je 17. decembra 2013. godine na Savetu za opšte poslove EU (GAC), a odobrena na zasedanju Evropskog saveta 19-20. decembra 2013. i sastoji se od dva dokumenta: uvodnog izlaganja EU na prvoj Međuvladinoj konferenciji R. Srbije i EU i Pregovaračkog okvira za pristupanje R. Srbije EU. Pregovarački okvir sadrži principe, suštinu i procedure celokupnog pregovaračkog procesa. Težište je na uslovima pod kojima će država kandidat usvajati i izvršavati acquis communautaire (pravnu tekovinu EU), podeljenu u 35 tematskih poglavlja. EU očekuje da R. Srbija obezbedi puno sprovođenje ključnih reformi i zakonodavstva, posebno u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, reforme javne uprave, nezavisnosti institucija, reforme medija, antidiskriminacije i zaštite manjina. Poseban značaj pridaje se usklađenosti dinamike pregovaračkog procesa, odnosno ujednačenom napretku u svim poglavljima. Ovo se posebno odnosi na poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbednost) čiji napredak mora da prati dinamiku ostalih poglavlja. Procedura navedena u prethodnom stavu odnosiće se i na pitanja u okviru poglavlja 35.
Pregovori Republike Srbije o članstvu u EU zvanično otpočeli su 21. januara 2014. godine u Briselu, Prvom međuvladinom konferencijom o pristupanju Srbije EU, na kojoj su razmenjeni stavovi između predstavnika EU i Srbije, predstavljen je Pregovarački okvir EU, Pregovarački tim Republike Srbije i kalendar sastanaka Međuvladine konferencije po pregovaračkim poglavljima. Međuvladina konferencija može se sastajati u političkom formatu, ili na tehničkom ili ekspertskom nivou.
Prvi korak pre otvaranja svakog od 35 poglavlja jeste tzv. screening odnosno pretres i analitički pregled zakonodavstva koje je važeće u R. Srbiji u određenoj oblasti i onog u EU. Faza analitičkog pregleda zakonodavstva počinje tzv. eksplanatornim skriningom u okviru kog Evropska komisija predstavlja državi kandidatu pravne tekovine EU podeljene u pregovaračka poglavlja, dok se kroz tzv. bilateralni skrining procenjuje nivo usklađenosti pravnog sistema države kandidata sa pravnim sistemom EU. Potom se utvrđuju razlike između dva zakonodavstva i mere za prevazilaženje ovih razlika, na osnovu čega se izrađuje akcioni plan za primenu ovih mera i definiše vremenski okvir.
Nakon završetka bilateralnog skrininga, Evropska komisija predstavlja državama članicama Izveštaj o skriningu, koji sadrži preporuke o otvaranju pregovora za određeno poglavlje i, eventualno, merila za otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima (opening benchmarks).
Proces skrininga za R. Srbiju počeo je u septembru 2013. godine i završio se krajem marta 2015. godine. Evropska komisija planira da dostavi sve izveštaje o skriningu radnoj grupi COELA na razmatranje do kraja 2015. godine. Predstavnici EK ističu da su zadovoljni dosadašnjim tokom skrininga, kojeg ocenjuju odličnim, jer je pokazao visok nivo spremnosti i posvećenosti srpske administracije celom procesu, kao i reformama.
R. Srbija želi da čitav pregovarački proces dobije što veću dinamiku, uključujući i dinamiku otvaranja (i zatvaranja) što većeg broja pregovaračkih poglavlja u toku ove i naredne godine, ali dinamika samog procesa zavisi ne samo od R. Srbije, već prvenstveno od EU i njenih država članica.
Predstavnici Ministarstva spoljnih poslova aktivno učestvuju u vladinim telima u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova član je Koordinacionog tela, koje je zaduženo da razmatra najvažnija pitanja i usmerava poslove iz delokruga organa državne uprave u procesu pristupanja EU. O tekućim pitanjima u procesu pristupanja stara se Savet koordinacionog tela, čiji je član, ispred Ministarstva spoljnih poslova, državni sekretar, u svojstvu predsednika Pregovaračke grupe 31. Ministarstvo spoljnih poslova je nosilac aktivnosti za Pregovaračku grupu 31 – spoljna, bezbednosna i odbrambena politika. Ministarstvo spoljnih poslova takođe učestvuje u radu sledećih pregovaračkih grupa za pregovore o pristupanju R. Srbije Evropskoj uniji, kao član: Pregovaračkoj grupi 23 – pravosuđe i osnovna prava; Pregovaračkoj grupi 24 – za pitanja pravde, slobode i bezbednosti; Pregovaračkoj grupi 30 – za ekonomske odnose sa inostranstvom; Pregovaračke grupe 34 – za institucije i Pregovaračkoj grupi 35 – za ostala pitanja.
Državni sekratar Ministarstva spoljnih poslova član je pregovaračkog tima R. Srbije, koji učestvuje u izradi pregovaračkih pozicija i zadužen je za vođenje pregovora u svim poglavljima i fazama pregovora. Takođe, aktivnu ulogu u procesu pristupanja i pregovora imaju i predstavnici Stalne misije R. Srbije pri EU, koji obavljaju poslove sekretara i zamenika sekretara Međuvladine konferencije.
U cilju praćenja primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju R. Srbije i EU, formirana su sledeća tela u kojima učestvuju predstavnici MSP – Savet za stabilizaciju i pridruživanje, koji je zadužen za razmatranje najvažnijih pitanja koja se tiču sprovođenja SSP i čiji su članovi: ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije, šef pregovaračkog tima, državni sekretar MSP, ambasador R. Srbije pri EU, zamenik direktora KEI i predstavnik Stalne misije R. Srbije pri EU kao sekretar Saveta i Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koji je zadužen za rešavanje specifičnih pitanja koja se tiču primene SSP-a uz održavanje sastanaka po potrebi, između
rada Saveta, čiji je član i državni sekretar MSP. Predstavnici MSP učestvuju i u radu Pododbora SSP za pravdu, slobodu i bezbednost i Pododbora SSP za trgovinu, industriju, carine i poreze.